Mostarski i Čapljinski imami razmijenili radna iskustva

Imami s područja Medžlisa IZ Mostar, Ljubuški, Nevesinje posjetili su svoje kolege na području Medžlisa IZ Čapljina s ciljem razmjene iskustava u imamskom radu i međusobne saradnje i jačanja zajedništva. Posjeta je organizirana prema preporukama mostarskog muftije Salem ef. Dedovića. Prije službenog dijela planiranih sastanaka posjetili su lokalitet bivšeg logora Dretelj u kojem su skupa sa svojim džematlijama bili zatočeni i čapljinski imami. U gradskoj džamiji uvodne napomene o stanju i perspektivama djelovanja Islamske zajednice iznio je imam ove džamije Irfan ef. Ibrahimović. Posebno je podcrtao rapidan pad nataliteta u ovom mjestu.
Džemal ef. Gadara predstavio je ukupan rad Medžlisa Čapljina, organizaciju vjerskog života, stanje i perspektive ne osvrćući se na dobro poznate činjenice otežavajućih okolnosti. Djelovanje Islamske zajednice u Čapljini opterećeno je nedostatkom finansijskih sredstva iako članarinu IZ plaća više ljudi već što ih živi na ovom području. Jedan od akutnih problema je raseljavanje mlađe populacije prema unutrašnjosti Federacije Bosne i Hercegovine. „Prema evidencijama od april 1998.g., kada je počeo povratak, na prostoru Čapljine registrirano je 1150 dženaza. Izgubilo smo, metaforično rečeno, više od najvećeg džemata. Za deset godina izgubićemo još jedna džemat, a procent rađanja djece, sklapanja brakova je izuzetno nizak“, rekao je ef. Gadara. Prema njegovim riječima prostora za nadu i optimizam ima i mora ga biti. Iako je sve teže angažirati džematlije u aktivniji rad institucija i organa Isamske zajednice, Gadara je mišljenja, da se za svakog čovjeka treba boriti i ne isključivati ga ni na kakav način.
U razmijeni mišljenja sa kolegama glavni imam Medžlisa IZ Mostar Suljo ef. Cikotić ponovio je osnovnu odrednicu misijskog rada imama koji su sama matica džemata i društvene zajednice koja, shodno islamskim načelima, mora biti izgrađena kroz ambijent dobra i općeg humanizma. „Naša osnovno ideja vodilja je da jasno naglasimo našim džematlijama da smo uvijek s njima i da smo im uzori u vjeri, bez obzira na aktivnosti koje izvršavamo“, konstatirao je ef. Cikotić.
Predstavljajući aktivnosti i rad u najjužnijem džematu u BiH, Višićima, Ibrica ef. Kurtović se posebno zadržao na metodologiji izvođenja mektepske nastave koja u posljednje vrijeme bilježi zapažene rezultate zahvaljujući činjenici da je stvoren dobar ambijent u kojem i djeca i roditelji jednako rade na afirmaciji mekteba. Otežavajuća okolnost u njegovom radu je činjenica da na posao svakodnevno putuje iz Mostara. „ Za mene bi se moglo reći da sam „hodža na točkovima“ jer pola svog radnog vremena provodim u vožnji. Nadam se da ćemo uskoro dovršiti započetu gradnju imamskog stana, te da ćemo i te probleme uspješno prevladati“, rekao je ef. Kurtović.
Niz uspješno realiziranih projekata u džematu Rečice predstavio je mjesni imam Adem ef. Šuta. Govorio je o mektepskoj nastavi, omladinskim sijelima, humanitarnim i radnim akcijama omladine, aktivnostima džemata tokom mubarek večeri, brojnim i raznovrsnim posjetama. Iz njegovog izlaganja moglo se zaključiti da su Rečice jedan od najuspješnijih džemata na području ovog Medžlisa. Tokom posjete o historijatu džemata i njihovom funkcionisanju prije agresije na BiH govorili su penzionisani imam Sakib ef. Kadrić i mr. Sejfo ef. Kajmović. Premda je to bilo vrijeme prepuno sistemskih iskušenja među imamima je vladala potpuno bratska atmosfera i jedinstvo. Posebno vrijedan historijski podatak koji su iznijeli bila je činjenica da su njihovi glavni imami rahmetli Safet ef. Karaman i rahmetli Hasan ef. Palić uz tu funkciji obavljali i sve druge imamske i mualimske poslove za istu plaću kao i njihove kolege.

U radnom dijelu sastanka Ammar ef. Čopelj imam u mostarskom džematu Brankovac podnio je kratak referat o temi da’vetskog djelovanja u džematu. U ime svojih kolega i Suljo ef. Cikotić i Džemal ef. Gadara kazali su kako su ovi i slični susreti korisni, nuži i da ih treba češće organizirati.

H. Eminović