Zdravstveni aspekt namaza posta i namaza

Zdravstveni aspekt namaza posta i namaza tema je posljednjeg predramazanskog predavanja za žene. O temi je govorila profesorica Safija Boškailo. Predavanje je održano dana 03.05.2019. godine u prostorijama MIZ Čapljina. U svom izlaganju profesorica je posebno istakla prednosti namaza i posta za čovjekov organizam i kvalitetu svakodnevnog života. “Nauka je dokazala da se naše tijelo liječi od različitih vrsta bolesti svojevrsnim čišćenjem organizma, a post pomaže čišćenje” rekla je profesorica Boškailo. Ovim predavanjem završen je predramazanski ciklus predavanja za žene koje je organizovao Odjel za brak i porodicu Medžlisa Islamske zajednice Čapljina s ciljem da se u predramazanskim danima žene podsjete na važnost ramazanskih ibadeta.

U nastavku vam donosimo komplet predavanje.

Zdravstveni aspekti namaza i posta

Safija Boškailo

Čapljina, 3.5.2019 / 28. ša’bān 1440.

Prije nego što krenem sa predavanjem, željela bih da vas srdačno poselamim i poželim toplu dobrodošlicu što ste izdvojili dragocjeno vrijeme i došli na ovo edukativno predavanje. Posebne selame upućujem Velidi Kurtović, koordinatorici ženskog aktiva Medžlisa Islamske zajednice Čašljina. Velika mi je čast i zadovoljstvo biti ovdje večeras s vama, pred ovaj odabrani mjesec, mubarek mjesec, mjesec Ramazan, u ovoj lijepoj i nama historijski značajnoj Čapljini.

Post i medicina

Post u mjesecu Ramazanu, post u obliku u kojem ga prakticiraju muslimani, objavljen je II godine po Hidžri, odnosno 624. godine po Miladu, tj. po rođenju Isaa a.s. Ramazanski post je treći islamski šart.

Post kroz historiju cjelokupnog ljudskog roda bio je stalno prisutan kao dio Objava Uzvišenog Stvoritelja koje su dostavljane svim Božijim poslanicima od Adema a.s. do posljednjeg Božijeg poslanika Muhameda s.a.v.s., tako da su i raniji Božiji vjerovjesnici donosili svojim narodima obavezujuće poruke i upute o postu, tako da ga susrećemo i kod drugih religija i kao dio prakse sljedbenika tih vjerskih učenja – katolika, ortodoksa, jevreja i drugih. Mada se post kod nemuslimana razlikuje od posta muslimana, post je uvijek obligatni, obavezni dio vjerske doktrine i prakse. Stari narodi su empirijski-posmatranjem uočavali da post, kao i druge vrste prakse koja osnažuje volju, strpljenje i izdržljivost, ima pozitivne efekte na ukupni duhovni i materijalni napredak naroda. Legenda kazuje da je grčki filozof Sokrat boravio u nekim ratnim pohodima u zemlji Tračana i da je tamo uočio praksu njihovih ljekara da se kod bolesnika bave, pored tjelesnih aspekata bolesti, i duhovnom stranom  i zdravlja i liječenja. Vrativši se u Grčku poručio je svojim sunarodnjacima ljekarima da Tračani imaju bolju medicinu, jer stoje na stanovištu da istovremeno treba liječiti i tijelo i duh. Antički grčki doktor, osnivač medicine, koji je živio u IV vijeku prije Isaa a.s., Hipokrat, poklanjao je značajnu pažnju postu i smatrao ga važnim sredstvom u borbi protiv bolesti.

Međutim, muslimani ne poste da bi bili zdravi. Post je ibadet. Muslimani poste da bi se približili Uzvišenom Stvoritelju, da bi zadobili Božiju milost, da bi iskazali bogobojaznost. Poznato je da se hadis “Postite da biste bili zdravi” smatra slabim (daif) i takvim su ga smatrali i Et-Taberani, Ebu Neim, hafiz el-Iraki. To jasno proističe i iz Kur'anskog teksta 183. i 184. ajeta sure Bekare: “O vjernici! Propisuje vam se post, kao što je propisan i onima prije vas, da biste se grijeha klonili, ito neznatan broj dana; a onome od vas ko bude bolestan ili na putu – isti broj drugih dana. Onima koji ga jedva podnose – otkup je da jednog siromaha nahrane. A ko drage volje da više, za njega je bolje. A bolje vam je, neka znate, da postite.” (Kur'an Časni: Sura Bekara: 183. i 184. ajet)

Post se može definirati kao voljno uzdržavanje od jela (hrane), ili, od jela i pića, za određen vremenski period. U određenim tradicijama i religijama, kao što je kršćanska, post predstavlja sustezanje od određene vrste hrane (mrsne), dok u islamu post predstavlja potpuno ustezanje od hrane, pića ili bilo kakvog unošenja tvari u organizam, kao i ustezanje od tjelesnih užitaka, od zore do zalaska sunca. Medicinski post također podrazumijeva potpuno ustezanje od hrane i vode tokom dana, a s obzirom na težinu bolesti, traje od 6 do 40 dana. Što više, medicinska znanost napreduje, sve su češci glasovi o velikoj vrijednosti posta s medicinskog stanovišta. Sprovedene su mnogobrojne studije o koristima posta, dok su ga mnoge medicinske ustanove na Zapadu, uvidjevši višestruke koristi posta, počele primjenjivati u svojim bolnicama. U svijetu (SAD, Rusija, Švicarska, Engleska, Njemacka i dr.) postoje klinike koje svoje pacijente liječe isključivo postom, a doktori i izliječenih pacijenata s tih klinika tvrde da se čovjek nakon tretmana osjeća snažnijim, lakšim, pokretljivijim i mlađim za nekoliko godina.

Profesor i doktor Feodor Lukac iznio je da je post kao medicinska ustanova star koliko i čovječanstvo. Susreće se i u najstarijim civilizacijama i religijama. Zapisi u faraonskim hramovima i na papirusu govore da su i stari Egipćani upražnjavali post. Hipokrat (5. st. p.n.e.) je prvi napisao uputstvo za obavljanje posta i ukazao na njegovu medicinsku važnost, rekavši kako „Čovjek nosi ljekara u sebi. Ako tijelo nije očišćeno onda što ga više hraniš to mu više štetu nanosiš. Kad se bolesnik hrani obilno, hrani se i bolest. Treba zapamtiti: Sve što je suvišno protivno je prirodi!“ Potrebno je napomenuti da se pod bolesnikom ne smatra samo oboljeli. Čovjek može izgledati zdrav a da mu je njegova unutrašnjost puna otpadaka koje jedino gladovanje odstranjuje.

Štaviše, čovjek nije jedino biće koje posti. Najnovija istrazivanja iz biologije dokazala su da sva živa bića prolaze kroz period svojevoljnog posta, bez obzira na dostupnost hrane. Poznato je da mnoge životinje imaju zimski san u kojem se potpuno ustežu od hrane i smanjuju tjelesnu aktivnost na minimum. Post je kod insekata zastupljen dok su u fazi larvi. Iz te faze oni izlaze mnogo vitalniji i aktivniji.

Naučnici na post gledaju kao na prirodni fenomen bez kojeg nema zdravog i ispravnog života. Kod liječenja mnogih bolesti post se pokazao dosta uspješnom metodom, u prvom redu kod gojaznosti. Velikom poborniku mira Mahatmi Gandiju bilo je 64 godine kada je 1933. proveo svoj čuveni post. Prema nalazu doktora, nakon deset dana posta njegovo se tijelo podmladilo i ojačalo.

Istraživanja uticaja ramazanskog posta na zdravlje postača zasnovana na naučnim činjenicama, to jest, medicinska saznanja zasnovana na naučnim dokazima, provedena u više istraživačkih ustanova, kao što su: Institut za istraživanja uticaja ramazanskog posta Hasan II, na Medicinskom fakultetu u Maroku, na Institutu u Lilu, Francuska, u Centru za medicinska istraživanja Specijalne bolnice Kralj Fejsal u Rijadu, i drugdje, govore da ramazanski post ima značajne efekte na metabolizam i zdravih i bolesnih postača. Uočen je koristan efekat, naročito, na regulisanje masnoća u krvi, povoljan efekat kod oboljelih od čira na želucu i dvanaestopalačnom crijevu, na poboljšanje regulacije šećera u krvi, na neke hormonske poremećaje. Ramazanski post blagotvorno djeluje na uspostavu pravilnog ritma spavanja, fizičke aktivnosti, navika u ishrani, itd., što može  rezultirati  uspostavljanju ispravnog stila života, poboljšati i unaprijediti zdravlje te spriječiti dalja oštećenja zdravlja. Najbolji pregledni članak iz ove oblasti dali su Layla Mammo i saradnici koji je objavljen u Biltenu Istraživačkog centra Specijalne bolnice Kralj Fejsal u Rijadu. Autori su zaključili da su efekti ramazanskog posta značajni, ali da su rezultati istraživanja često protivriječni zbog nedovoljno izgrađenih standarda u metodologiji ovih istraživanja, te da često istraživači ne uzimaju u obzir ili u radovima ne prikazuju godišnje doba i sezonu kada je Ramazan bio u vrijeme istraživanja, te da je obavezno u istraživanjima uzeti u obzir i socijalni i ekonomski status ispitanika, postača i kontrolne grupe ispitanika.

Američki doktor Šelton, koji je bio veliki pobornik posta, preporučivao je uzdržavanje od jela u svrhu liječenja u trajanju od tri sedmice. Šelton u svojoj knjizi Le Jeune navodi više koristi od posta (islamskog, odnosno medicinskog):

• odmara tijelo i otklanja neke tegobe: olakšava rad probavnog sistema, jer se umanjuju masnoća i mokraćna kiselina u krvi. Povišena masnoca u krvi doprinosi krutosti arterija, dok povišena mokraćna kiselina može prouzrokovati kostobolju i artritis;
• olakšava rad bubrega i mokraćnog kanala time što umanjuje izmokravanje;
• izoštrava vid, čovjek poslije posta dva puta bolje vidi, a sam čovjek se mnogo bolje osjeća;
• uklanja toksine nagomilane u tijelu i sprečava apsorpciju tvari nagomilanih u crijevima;
• pospješuje razboritost uma jer neumjerenost u ishrani dovodi do lijenosti, uspavanosti i slabijeg promišljanja;
• aktivira probavni sistem i pospješuje njegov rad;
• rastvara višak tvari nagomilanih u oboljelim tkivima;
• podmladjuje i revitalizira razne ćelije i tkiva;
• zaštićuje od gojaznosti, i shodno tome, raznih bolesti koje su posljedica prekomjerne tjelesne težine.

Naučnici se slažu da zahvaljujući postu tijelo usmjerava energiju s varenja hrane na druge značajne aktivnosti: zacjeljivanje rana, intelektualni rad i svladavanje bolesti. Razumljivo je da organizmu moramo omogućiti da odstrani suvišne štetne materije, preko isključivanja cijelog aparata kroz koji prolazi hrana, tj. postom. Za vrijeme posta prvo se razgradjuju i izgaraju ćelije koje su bolesne, oštećene, stare ili mrtve, naš organizam hrani se najlošijim materijalima u našem organizmu kao što su: mrtve nezdrave akumulacije, tumori, apscesi, oštećena tkiva, masne naslage. Čovjek u prvim danima posta može osjećati glavobolju, slabost, nervozu i neraspoloženje, zato što se tijelo oslobađa taloga iz tkiva, čijim topljenjem nastaju otrovi koji odlaze u krv prije nego što se izbace iz tijela. Na tom putu otrovi prolaze kroz organe poput mozga, krvi i nerava, što dovodi do ovih kratkotrajnih pojava. Nakon tri do četiri dana posta počinju se trošiti rezerve bjelančevina i masnoća iz tijela. To se osobito može osjetiti po zadahu i mirisu tjelesnih izlučevina (znoj, mokrača…). Nakon trećeg dana posta mnogo je lakše podnijeti glad jer tijelo počinje izlučivati endorfin koji ublažuje bol i podiže raspoloženje. Drugi stepen posta (3. do 7. dan) uključuje čišcenje sluzi, masnoća, odumrlih ćelija i drugih toksina koji lakše izlaze iz sistema. Gotovo svako ko posti osjeća se isto  nakon prva dva dana ne osjeća glad i ima više energije.

Naučne studije pokazale su da jedan dan posta iz tijela otklanja ostatke deset dana. Poslanik Muhammed, s.a.v.s., direktno nam ukazuje da „onaj ko posti ramazan i iza njega šest dana mjeseca ševvala, bit de nagrađen kao da je postio cijelu godinu.“ Nauka je dokazala da onaj ko isposti trideset i šest dana u godini, uklanja iz svog tijela otrove koji se nagomilaju tokom cijele godine. Post s velikim uspjehom liječi ne samo tijelo već uspješno liječi i dušu i psihu čovjeka.

Namaz i medicina

Allah Svemogući kaže:“Pomozite sebi strpljenjem i molitvom, a to je, zaista, teško, osim poslušnima.” (Kur’an, 2:45) “O vjernici, tražite sebi pomoći u strpljivostii obavljanju molitve! Allah je doista na strani strpljivih.” (Kur’an, 2:153)“Naredi čeljadi svojoj da obavlja molitvu i istraj u tome! Mi ne tražimo od tebe da se sam hraniš, Mi ćemo te hraniti! A samo one koji se budu Allaha bojali i grijeha klonili čeka lijep svršetak.” (Kur’an, 20:132). Kako je zabilježeno u hadiskim zbirkama, kad god bi se suočio sa oprečnim okolnostima, Allahov Poslanik, s.a.v.s., zatražio bi uputu kroz namaz.

Što se tiče uloge namaza u liječenju fizičkih bolesti, preneseno je u sunenu Od Ibn-Madždžea daje Allahov Poslanik, s.a.v.s., jednom vidio Ebu-Hurejru kako se odmara i žali na stomačni bol. Upitao ga je : “Ebu Hurejre, da li te sada boli stomak?” On je odgovorio potvrdno. Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je potom: “Ustani i klanjaj, jer lijek je u molitvama.” Ako se srce sekularnog doktora ne slaže ili se ne osjeća ugodno pri ovom stupnju lijeka, onda on mora biti upućen u termine koji se odnose na medicinsku profesiju. Također je rečeno da su namazi zdrav sport za tijelo i srce. Oni uplovljavaju vježbu za cjelokupno tijelo, uključujući: stajanje, pregibanje, sedždu i sjedenje, i njihov zikr u svakom namazu nekoliko puta dnevno. Ovakvi pokreti pomažu pojedinčevim mišićima i većini zglobova, i olakšavaju oticanje krvi iz arterija i osiguraju prirodnu lagahnu vježbu za pojedinčev stomak, crijeva i pluća.

Naučnici su dokazali da islamska molitva (poznat kao namaz) koju muslimani obavljaju pet puta dnevno može biti dobra za zdravlje kičme i leđa, ako se obavlja na pravilan način. Rezultati su objavljeni u naučnoj studiji pod naslovom „Ergonomska studija pokreta tijela tijekom muslimanske molitve pomoću digitalnog humanog modeliranja“ u naučnom časopisu International Journal of Industrial and Systems Engineering.

Istraživanje je ispitivalo kompjuterski generisane modele ljudi u pozicijama tijela pri obavljanju namaza i analiziralo kako namaz utječe na bol u donjem dijelu leđa. Položaj sedžde povećava elastičnost zglobova, navodi se u studiji. Dok je obavljanje namaza jednom dnevno korisno za zdravlje, klanjanje pet puta dnevno daje još više koristi. Dr. Khasawneh, koautor studije, ističe: „Jedan od načina posmatranja položaja tijela u namazu jeste da su slični onima iz joge ili intervencijskim vježbama iz fizikalne terapije koje se koriste za liječenje bolova u donjem dijelu leđa“. Na fizičko zdravlje utiču socio-ekonomski, životni i vjerski faktori. Osim toga, istraživanje je pokazalo da postoji snažna povezanost između molitve i svijesti o važnosti vođenja zdravog načina života. „Namaz može eliminirati fizički stres i anksioznost, a postoje i istraživanja koje ukazuju da se molitveni rituali mogu smatrati kao efikasan klinički tretman poremećaja u neuro-mišićno-koštanom sistemu“, stoji u  studiji.